Kada se javiti psihoterapeutu?
Mentalno zdravlje, iako je esencijalno, nije nešto što redovito „održavamo“. Ne pridajemo mu pažnju i brigu poput odlaska zubaru kada nas...
top of page
soc. pedagog, psihoterapeut
About
O meni
Dobrodošli na stranicu Savjetovališta- Prostor za tebe.
Moje ime je Kristina. Po struci sam socijalni pedagog i gestalt psihoterapeut, sa iskustvom od 17 godina rada s najranjivijim skupinama društva. Kao psihoterapeut radim od 2009., počevši kao edukant, no sjećam se prvih iskustava terapijskog rada "na svojoj koži" još kroz studij, kad sam pomislila -bez ovoga više ne ide. Bila je to ljubav na prvi pogled, rad na sebi me trajno zaokupio i inspirirao, a rad s drugima odredio moj životni poziv. Gestalt psihoterapija, te edukacije iz svjesnosti daha i tjelesno orijentiranih pristupa su mi dale okvir, ....
Treatment
Područja rada
Roditeljstvo i rani razvoj djeteta
Partnerstvo i bliski odnosi
Adolescentske krize
Bolje razumijevanje sebe, pronalazak smisla u onome kako smo odrastali kao djeca, ima duboki utjecaj na to kakav odnos imamo sa svojom djecom i kako ih odgajamo. Istraživanja su pokazala (Siegel,2003.) ako ste imali teško djetinjstvo ne znači da ćete kao roditelj činiti iste pogreške- ako imate dublje razumijevanje sebe i svojih ranih iskustava. Ako ih nemate, povijest se ponavlja i negativni obrasci unutar obitelji se vrlo vjerojatno ponavljaju. Ne možemo promijeniti povijest, no možemo promijeniti razumijevanje svojih ranih iskustava, i kako ono utječe na našu sadašnjost.
Depresija
„Ako depresiji pristupimo na određen način, ona predstavlja detektor laži posljednje instance. Time što vas na neko vrijeme izbaci iz tračnica omogućuje vam da se oslobodite zastarjelih ideja prema kojima ste živjeli i da prihvatite nove ideje. Pokazuje vam da je vaš način života nepodnošljiv, da nije za vas. Polagano vas podučava kakav bi vam način života daleko bolje odgovarao. Dakako, ne obratite li na nju pozornost, vratit će se i sljedeći vas put napasti još jače, sve dok ne shvatite poruku.“
Dok je za zaljubljenost ključno PREPOZNAVANJE, za ljubav je ključno POZNAVANJE: ljubav proizlazi iz bliskosti, dugotrajnog i potankog promatranja tuđe duše(Lewis, Amini, Lannon, 2009.).
Kada prođe zanesenost zaljubljenosti, slijedi pravo upoznavanje i partnerstvo, koje često teško odolijeva očekivanjima koja se gomilaju s obje strane. Imago terapija odnosa govori da je ljubav način da nas priroda „prevari“ u pronalasku onog partnera koji nam najviše pomaže u osobnom razvoju, a najmanje u stanju nam to pružiti. Jer nikoga ne možemo prisiliti na promjenu, čak ni samoga sebe. „Razmišljanje da će nas ljubav spasiti, da će riješiti sve naše probleme i osigurati nam neprestano stanje sreće ili sigurnosti, samo nas drži u fantazijama i iluzijama i oslabljuje pravu snagu ljubavi, a to je snaga transformacije“ (Bucay, 2000.).
Socijalna anksioznost
Socijalno anksiozne osobe osjećaju opasnost i „oči svih drugih uperene na njih“ i kad realno to nije tako- u odnosu na pojedince koji nisu anksiozni, socijalno anksiozne osobe sklonije su usmjeravati pažnju na prijeteće podražaje u svojoj socijalnoj okolini, kao i na sebe i svoja negativna uvjerenja o sebi (Maričić, 2015.). Sklonije su fokusirati se na dokaze o neuspjehu i nesposobnosti, te postati presamokritični. Osjećaju intenzivnu nelagodu jesti na javnom mjestu, doći na zabavu, priključiti se razgovoru s više ljudi. Strah može biti toliko nepodnošljiv da osoba u konačnici i izbjegava pojedine situacije, kako bi izbjegla intenzivan stres koji prati određenu situaciju.
Zašto se adolescent ne ponaša u skladu s očekivanjima svojih roditelja? Jer to nije njegov posao. Njegov posao jest da pronađe svoje ja, drugačije od maminog i tatinog ja, i po svoj prilici puno sličnije svom najboljem prijatelju/ici. Adolescent postaje filtar za sve ono što mu „ne drži vodu“ u vezi sa svojim roditeljima, i na to ih svakodnevno podsjeća. On/a kritički razabire dijelove onoga što ste ga učili, vaših života i osobnosti, i isprobava, prokušava, uzima ili odbacuje. A to čini na dramatičan i često neobazriv način. I to je iznimno teško roditelju prihvatiti. A za adolescenta jednako teško, jer vidi da razočarava, povrjeđuje, preplavljuje, te da nema uvažavanje, sigurnost i povezanost koja mu treba.
Trauma
„Traumatski događaj je nešto što je previše, preiznenadno, prebrzo.“ (Peter Levine). Trauma prelazi osobne granice tolerancije abruptno i naglo, i rezultira osjećajima perzistirajuće preplavljenosti, bespomoćnosti, boli i straha. Tijelo koje je preživjelo traumu radi „stvari“ koje ne očekujemo i koje nam mogu otežavati svakodnevicu. Unutar terapijskog pravca SE, miče se fokus s onoga što se desilo, i skreće se pozornost na to kako je događaj utjecao na živčani sustav, te kako sustav odgovara. Preko tih informacija možemo pristupiti poteškoćama u živčanom sustavu UPRAVO SADA. Ne možemo promijeniti prošlost, no možemo osobi pomoći da se nosi s tim što se dešava upravo sada.
Contact
bottom of page